Slučaj odbačen zbog izuzeća privatnosti
U žalbi RTI-ja, Ashish Mohan Gupta tražio je podatke o osobnim jamcima u slučajevima nesolventnosti, posebno podatke o slučajevima koji su povučeni, odbačeni ili zatvoreni zbog odbijenih planova otplate. Središnji službenik za javno informiranje (CPIO) Odbora za insolventnost i bankrot Indije (IBBI) odbio je ovaj zahtjev pozivajući se na odjeljak 8(1)(j) Zakona o RTI, koji izuzima otkrivanje osobnih podataka osim ako je to opravdano širim javnim interesom . Gupta je tvrdio da su informacije već bile javno dostupne putem obavijesti i da je odgovor IBBI-ja bio nedovoljan. Prvo žalbeno tijelo, Jithesh John, ispitao je definicije i izuzeća Zakona o RTI-ju, potvrđujući da se osobni podaci ne mogu otkriti bez jasnog opravdanja javnog interesa. Osim toga, smatralo se da bi prikupljanje i organiziranje takvih podataka zahtijevalo opsežne resurse, u skladu s Odjeljkom 7(9) Zakona o RTI-ju, koji obeshrabruje odgovore koji zahtijevaju nerazmjerno korištenje resursa. Žalba je na kraju odbijena, a odluka je dala prednost zaštiti privatnosti u odnosu na javno objavljivanje. PRED IZVRŠNIM DIREKTOROM I PRVIM ŽALBENIM TIJELOM INSOLVENTNIM I STEČAJNIM ODBOROM 7. kat, Mayur Bhawan, Shankar Market, Connaught Circle, New Delhi- 110 001 Datum: 29. listopada 2024. RTI žalbeni registarski broj ISBBI/A/E/24/000 38 U PREDMETU Ashish Mohan Gupta… Žalitelj vs. Središnji službenik za javno informiranje Odbor za nesolventnost i bankrot Indije 7. kat, Mayur Bhawan, Shankar Market, Connaught Circle, New Delhi – 110 001. … NALOG tuženika 1. Žalitelj je podnio ovu žalbu od 27. rujna 2024., osporavajući komunikaciju tuženika od 18. rujna 2024. s obzirom na njegovu prijavu za RTI br. ISBBI/R/E/24/00167 od 14. kolovoza 2024. podnesenu prema Zakonu o pravu na informacije iz 2005. (Zakon o RTI). Kako je ova žalba zahtijevala detaljno ispitivanje odredaba Zakona o javnom prometu, ista se rješava u roku od 45 umjesto 30 dana. U Zahtjevu za RTI, žalitelj je zatražio sljedeće – “Poštovani gospodine Prema biltenu koji je objavio IBBI za razdoblje od travnja do lipnja 2024., podaci pokazuju da su nakon imenovanja RP-a 103 slučaja povučena/odbačena/odbačena. a 468 predmeta je primljeno u stečaj osobnih jamaca. Od 468 primljenih predmeta, 146 je zatvoreno. Od toga je 12 povučeno, 108 ih je zatvoreno jer otplatni planovi nisu dostavljeni ili su odbijeni, a za 26 je otplatni plan odobren. (Stranica 24 biltena) S obzirom na gore navedene podatke, prema relevantnim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama iz 2005., od vas se traži da dostavite sljedeće podatke: 1. Popis od 103 slučaja koji su povučeni/odbačeni/odbačeni 2 . Popis ovih 108 slučajeva koji su zatvoreni zbog planova otplate nije dostavljen ili je odbijen.” 2. Tuženik je odgovorio sljedeće – „Podaci o osobnim jamcima protiv kojih je pokrenut postupak rješavanja nesolventnosti izuzeti su od otkrivanja prema odjeljku 8(1)(j) RTI Act iz 2005. kao iste stope za osobne podatke o dotični pojedinac.” 3. Oštećen istim, žalitelj je u žalbi, između ostalog, naveo sljedeće – „Želim konstatirati da odgovor nije zadovoljavajući jer tražene informacije nisu izuzete od priopćavanja prema Zakonu o javnom prijevozu. Obavijesti za javnost objavljuju se pod IBC 2016. u raznim novinama i također na web stranici NCLT-a. Jedan takav primjer obavijesti priložen je za vaše ljubazno čitanje kao Dodatak – “C”. Čini se da je odgovor poslan kako bi se samo odbacila prijava bez ikakvog obrazloženja jer su podaci dostupni u javnoj domeni i stoga su konsolidirane informacije tražene putem RTI-ja. S obzirom na gore navedeno, traži se vaša intervencija kako bi se HITNO pribavile tražene informacije.” 4. Pažljivo sam pregledao zahtjev, odgovor tuženika i žalbu. Prije razmatranja zahtjeva, smatram primjerenim pozabaviti se opsegom ‘informacija’ i pravom na primanje informacija prema Zakonu o RTI-ju. Napominje se da u smislu odjeljka 2(f) Zakona o RTI ‘informacija’ znači “svaki materijal u bilo kojem obliku, uključujući zapise, dokumente, dopise e-poštom, mišljenja, savjete, priopćenja za javnost, okružnice, naredbe, dnevnike, ugovori, izvješća, dokumenti, uzorci, modeli, podatkovni materijal koji se čuva u bilo kojem elektroničkom obliku i informacije koje se odnose na bilo koje privatno tijelo kojima javno tijelo može pristupiti prema bilo kojem drugom zakonu koji je trenutno na snazi.”. 5. Navedena definicija podrazumijeva davanje materijala u obliku zapisa, dokumenata, mišljenja, savjeta itd. Ne uključuje davanje mišljenja o postavljenim pitanjima ili davanje pojašnjenja ili savjeta inkviziciji. Odjeljak 2(j) Zakona o RTI definira “pravo na informacije” u smislu informacija dostupnih prema Zakonu koje posjeduje ili su pod kontrolom tijela javne vlasti i koje se mogu otkriti podložno izuzecima prema odjeljku 8 RTI Zakon. Stoga, ako tijelo javne vlasti posjeduje bilo kakve ‘informacije’ u obliku podataka, statistike, sažetaka, podnositelj zahtjeva može imati pristup istima prema Zakonu o RTI-u podložno izuzećima prema odjeljku. Također je jasno da je “pravo na informaciju” prema odjeljku 3. Zakona o RTI ograničeno samim Zakonom o RTI jer je pravo ograničeno unutar opsega “informacija” kako je definirano u odjeljku 2(f) i podložno je drugim odredbama uključujući one iz članka 8. Zakona. 6. Odjeljak 8(1)(j) izuzima informacije koje se odnose na osobne podatke, čije otkrivanje nema veze s bilo kojom javnom aktivnošću ili interesom, ili koje bi uzrokovalo neopravdano zadiranje u privatnost pojedinca, osim ako to opravdava veći javni interes otkrivanje takvih informacija. Ako su informacije koje se traže osobne i nemaju veze s bilo kojom javnom djelatnošću ili interesom ili neće služiti većem javnom interesu, Ispitanik nije zakonski obvezan pružiti te informacije. Komisija časnog vrhovnog suda u Biharu protiv Saiyeda Hussaina Abbasa Rizwija i Orsa. (Građanska žalba br. 9052 iz 2012. (Proizlazi iz SLP (C) br. 20217 iz 2011.) vidi Nalog od 13. prosinca 2012. primijetio je da – „U smislu ove odredbe, informacije koje se odnose na osobne podatke čije je otkrivanje nikakav odnos prema bilo kojoj javnoj aktivnosti ili interesu ili koji bi uzrokovao neopravdano zadiranje u privatnost pojedinca ne bi spadao u izuzetu kategoriju, osim ako se dotično tijelo nije uvjerilo da širi javni interes opravdava otkrivanje takvih informacija Jasno se razumije da je to zakonsko izuzeće koje mora djelovati kao pravilo i da bi samo u iznimnim slučajevima bilo dopušteno otkrivanje, i to iz razloga koji se moraju zabilježiti, a koji pokazuju zadovoljstvo na testu većeg javnog interesa duhu ovih odredbi, ako su na mehanički način, odgovarajuće tijelo donosi upute za otkrivanje informacija koje mogu biti zaštićene u smislu gore navedenih odredbi.” U predmetu Canara Bank protiv CS Shyama i Anr. (Građanska žalba br. 22 iz 2009.) u odluci od 31. kolovoza 2017., Časni Vrhovni sud primijetio je kako slijedi – “Prema našem mišljenju, gore navedeno pravno načelo se u potpunosti primjenjuje na činjenice u ovom slučaju. To je iz razloga što su, prvo, informacije koje je tražio ispitanik br. 1 o pojedinim zaposlenicima koji rade u Banci bile osobne prirode; drugo, izuzeto je od otkrivanja prema Odjeljku 8(j) Zakona i na kraju, niti jedan ispitanik br. 1 nije otkrio bilo kakav javni interes, a kamoli veći javni interes uključen u traženje takvih informacija o pojedinačnom zaposleniku, niti je bilo kakav nalaz zabilježio Središnje povjerenstvo za informiranje i Visoki sud o uključenosti bilo kakvog šireg javnog interesa u davanje takvih informacija tuženiku br. 1.” 7. Smatram da su imena osoba protiv kojih su povučene/odbijene/otpuštene/zatvorene jer planovi otplate nisu dostavljeni ili odbijeni u stečajnom postupku osobnih jamaca izuzeti prema odjeljku 8(1)(j) RTI Zakon. Nadalje, nisam zadovoljan time kako je uključen veći javni interes. Kao takav ne nalazim valjanu osnovu koja bi nadmašila opseg izuzeća prema odjeljku 8(1)(j). 8. Također napominjem da tražene informacije mogu također zahtijevati kompilaciju i klasifikaciju svakog slučaja na temelju razloga za zatvaranje jer planovi otplate nisu dostavljeni ili su odbijeni u Rješenju o nesolventnosti osobnih jamaca. Po mom mišljenju, prikupljanje i uspoređivanje takvih informacija iz CPIO-a također će rezultirati nerazmjernim preusmjeravanjem resursa Odbora za insolventnost i bankrot Indije. S tim u vezi, prikladno je pozvati se na odjeljak 7. stavak 9. Zakona o RTI-ju, koji propisuje da – Informacija se obično daje u obliku u kojem se traži osim ako bi nerazmjerno preusmjerila resurse javnog tijela ili bilo bi štetno za sigurnost ili očuvanje dotičnog zapisa.” Također ne nalazim veći javni interes za naredbu da se objedine i objedine detalji informacija te da se iste dostave žalitelju na način kako on to želi. Unatoč tome, ako Tuženik pribjegne pružanju takvih informacija nakon što ih je složio i sakupio u jednoj točki, morao bi posvetiti jako puno resursa i vremena. Takva bi primjena porazila ‘praktični režim prava na informaciju’ kako je predviđeno u preambuli Zakona o RTI-ju i nesrazmjerno bi preusmjerila resurse IBBI-ja. Stoga, po mom mišljenju, tražene informacije također potpadaju pod članak 7. stavak 9. Zakona o javnom prometu. 9. S obzirom na gore navedeno, ne nalazim razloga da se miješam u odluku tuženika. Shodno tome, žalba se odbacuje. Sd/(Jithesh John)Prvo žalbeno tijelo Kopija za: 1. Žalitelj, Ashish Mohan Gupta. 2. CPIO, Indijsko vijeće za nesolventnost i bankrot, 7. kat, Mayur Bhawan, Shankar Market, Connaught Circle, New Delhi- 110 001.
