Promjena regulatornih paradigmi indijskog zakona o digitalnom tržišnom natjecanju: ex-ante naspram ex-post
Promjena regulatornih paradigmi indijskog zakona o digitalnom tržišnom natjecanju: ex-ante naspram ex-post sažetak: Nacrt zakona o digitalnom tržišnom natjecanju koji je predstavilo indijsko Ministarstvo korporativnih poslova u veljači 2023. podrazumijeva promjenu paradigme u regulaciji digitalnog tržišta, od ex-post, reaktivni okvir i prema ex-ante, proaktivnom okviru. Time se osigurava da se praksa protiv tržišnog natjecanja uopće ne može pojaviti i odražava se na izazove digitalnih tržišta specifičnih za opasnost. Rad se bavi razlikama između ex-ante i ex-post okvira i kako se prijedlog zakona veći dio svog sadržaja usredotočuje na regulaciju SSDE-ova, kao i na utjecaj zakonodavstva Europske unije prema Zakonu o digitalnim tržištima. Uvod Digitalno tržište koje se brzo mijenja zahtijeva alternativne pristupe postojećim režimima prava tržišnog natjecanja kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na dinamiku tržišta u nastajanju. Prijedlog zakona o digitalnom tržišnom natjecanju, koji je predstavilo Ministarstvo korporativnih poslova (MCA) u veljači 2023., ima za cilj riješiti te izazove odmicanjem od ex-post okvira — gdje se radnje poduzimaju nakon što se pokaže ponašanje protiv tržišnog natjecanja — na ex-post okvir. -ante mehanizam koji nastoji zabraniti takva ponašanja prije nego što se pojave. Ovo govori o srži zabrinutosti oko ex-post i ex-ante okvira, zašto prijedlog zakona preferira potonje i kako se to uspoređuje s globalnim normama, posebice u EU-u. Ovaj članak dublje zadire u to — dajući vam široki pregled predloženih promjena u regulaciji, sistemski značajnih digitalnih poduzeća (SSDE) i efekta curenja prema dolje na indijsko digitalno gospodarstvo. Analiza: Ex-ante nasuprot ex-post u zakonu o digitalnom tržišnom natjecanju. Kako se ex-post okvir razlikuje od ex-ante okvira? Zašto nacrt Prijedloga zakona potiče ex-ante regulaciju tržišnog natjecanja? Koji okvir slijedi Europska unija? Što su sistemski značajna digitalna poduzeća? Ovo su pitanja na koja gore citirani članak pokušava sveobuhvatno odgovoriti kako bi pružio dublji uvid u Nacrt zakona o digitalnom tržišnom natjecanju koji je predstavljen u veljači 2023. To je učinilo Ministarstvo korporativnih poslova (MCA), koje je osnovalo Odbor za zakon o digitalnom tržišnom natjecanju (CDCL) ispitati potrebu za posebnim zakonom o tržišnom natjecanju na digitalnim tržištima[1] koji se primarno usredotočio na ex-ante okvir koji bi zamijenio ex-post okvirni pristup koji je implementiran na sadašnje zakonodavstvo Zakona o tržišnom natjecanju iz 2002.[2]. Da bismo se pozabavili prvim pitanjem, moramo razumjeti što znače ex-ante i ex-post okviri; Ex-Ante je latinski izraz koji znači “prije događaja”, što je ključno za utvrđivanje financijske analize temeljene na predviđanjima. To su preventivne mjere koje osiguravaju poduzimanje radnji prije nego što se neki događaj dogodi. Ex Post je također latinski izraz koji znači “nakon događaja”, čije se odluke nameću nakon što se događaj dogodi. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2002[3] temelji se na ovom konceptu u kojem Komisija za tržišno natjecanje Indije ima ovlasti intervenirati tek nakon što se dogodi čin protiv tržišnog natjecanja.[4] Ovo zakonodavstvo ima za cilj sprječavanje štetnih učinaka na tržišno natjecanje. Odbor za pravo digitalnog tržišnog natjecanja (CDCL) smatra da ex-post model oduzima previše vremena, što može dovesti do nekoliko komplikacija. Stoga su zagovarali ex-ante propis o tržišnom natjecanju koji bi također utjecao na Komisiju za tržišno natjecanje Indije. Indijska komisija za tržišno natjecanje imala bi šire ovlasti provedbe koje bi tijelu omogućile da preduhitri i poduzme korake prema prevenciji prije pojave digitalnih poduzeća koja se upuštaju u aktivnosti koje rezultiraju praksama protiv tržišnog natjecanja koje rezultiraju štetnim učincima na tržište. Nadalje, drugo pitanje ima za cilj razumjeti razloge za provedbu ex-ante okvira u novom prijedlogu zakona. Ovaj koncept nije baš uobičajen; međutim, na njega je utjecala Europska unija koja je jedna od rijetkih jurisdikcija koja prakticira ex-ante okvir tržišnog natjecanja koji je sveobuhvatne prirode. To se može potvrditi prema Zakonu o digitalnim tržištima iz 2022[5]koji je 14. rujna 2022. usvojio Europski parlament i rezultirao je izmjenom direktiva Europske unije. Odbor za zakon o digitalnom tržišnom natjecanju (CDCL), koji cijeni jedinstvene karakteristike digitalnih tržišta, pozitivno je prihvatio ovaj pristup. Stoga se može razumjeti da nacrt Prijedloga zakona o digitalnom tržišnom natjecanju nabraja namjeru regulacije digitalnih poduzeća koja drže tržišnu dominaciju. Ta se dominacija temelji na kombinaciji kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Ovaj prijedlog zakona bavit će se konceptom tržišne snage i mogućnostima zlouporabe dominacije na digitalnim tržištima. Nadalje, kroz utjecaj prijedloga zakona istaknute su dvije jedinstvene značajke, a to su ekonomija razmjera i ekonomija opsega. Ovaj fenomen omogućuje brzu usporedbu digitalnih tržišta u usporedbi s tradicionalnim tržištima. Mrežni učinci pomažu u pojačavanju rasta zbog korisnosti digitalnih platformi koja se povećava s povećanjem broja korisnika. To u biti pomaže u povećanju vrijednosti usluga i privlačenju više korisnika što dodatno ubrzava rast. Čimbenici mogu dovesti do mrežnih učinaka pri čemu vrijednost usluge raste s porastom korisnika, a tržišta postaju osjetljiva na preokret. Do tržišnog preokreta dolazi kada se dominacija brzo prebaci na postojeće konkurente, ostavljajući nove konkurente u ogromnom nepovoljnom položaju. Novim prijedlogom zakona predlaže se donošenje preventivnog okvira u kojem se regulatori mogu pozabaviti prije nego što potencijalno antikonkurentske prakse rezultiraju potpunom materijalizacijom, čime se osigurava zaštita vremenski učinkovite intervencije koja može pozitivno utjecati na konkurentne tržišne uvjete. Kao što već razumijemo, prvi dio trećeg pitanja odnosi se na to zašto Europska unija slijedi ex-ante praksu. Nacrt zakona slijedi Zakon o digitalnom tržištu europskih tržišta i ne namjerava regulirati svako digitalno poduzeće. Cilj mu je samo reguliranje dominantnih segmenata digitalnog tržišta. Prijedlog zakona također postavlja deset temeljnih digitalnih usluga, na primjer, usluge društvenog umrežavanja i usluge platforme za dijeljenje videa, između ostalog. Idemo prema drugom dijelu koji govori o sistemski značajnim digitalnim poduzećima. Nacrt zakona također propisuje kvantitativne standarde za Povjerenstvo za tržišno natjecanje Indije za identifikaciju dominantnih digitalnih poduzeća. Ovaj kvantitativni standard oslanja se na test značajne financijske snage koji ispituje financijske parametre i test značajnog širenja koji se temelji na bazi korisnika u Indiji. Ako digitalna poduzeća ne uspiju zadovoljiti kvantitativne standarde koji su dodijeljeni, tada Komisija za tržišno natjecanje Indije može odrediti subjekt kao “sistemski značajno digitalno poduzeće (SSDE)” na temelju kvalitativnih standarda. Od njih se zahtijeva da rade na sustavan način koji je pravedan, transparentan i nediskriminirajući. Štoviše, “sistemski značajnim digitalnim poduzećima zabranjeno je upuštati se u prakse protiv tržišnog natjecanja i unakrsnu upotrebu podataka jedne usluge za drugu te korištenje nejavnih korisničkih podataka za nepravedno iskorištavanje svojih usluga.[6]
Ovaj prijedlog zakona izazvao je nekoliko prevladavajućih osjećaja protivljenja. Prijedlog za provedbu ex-ante okvira propisa koji proizlazi iz Europske unije ne prepoznaje razlike između dviju jurisdikcija i nedostatak dokaza koji podupiru njegov uspjeh. To također može dodatno negativno utjecati na novoosnovana poduzeća, koja mogu izbjeći povećanje kako bi spriječili prelazak pragova koje su postavila regulatorna tijela. Postoje studije koje također naglašavaju ograničenja vezivanja i grupiranja, a upotreba podataka bi naštetila malim i srednjim poduzećima koja su se oslanjala na velike tehnologije kako bi smanjila operativne troškove i proširila doseg potrošača. Unatoč tome, postoji skupina indijskih novoosnovanih poduzeća koja podupiru nacrt zakona jer bi mogao pomoći u kontroli monopola na digitalnim tržištima. Međutim, oni također predlažu reviziju financijskih pragova i pragova koji se temelje na korisnicima koji navode zabrinutost da bi to moglo dovesti do toga da domaća novoosnovana poduzeća budu uključena u regulatornu mrežu. Zaključak Da zaključimo, prijedlog Zakona o digitalnom natjecanju za uvođenje ex-ante okvira naglašava promjenu paradigme u regulaciji digitalnih tržišta u Indiji. Proaktivniji napor da se spriječi ukorijenjivanje protukonkurencijskog ponašanja, posebno među sistemski značajnim digitalnim poduzećima, ovdje je ključan i ogleda se u dizajnu Zakona o digitalnim tržištima koji razmatra Europska unija. Iako se u nacrtu zakona vide izgledi za sprječavanje monopolističkih praksi, još uvijek ga okružuju bojazni, osobito u vezi s financijskim pragovima, ograničenjima upotrebe podataka i mogućim prigušivačima novoosnovanih, pa čak i manjih poduzeća. S obzirom na ovo novo regulatorno okruženje, Indija mora upravljati tankom linijom između osiguravanja pravednog tržišnog natjecanja, olakšavanja inovacija i širenja rasta u svom sve digitalnijem gospodarstvu.
[1] Vladino vijeće uključuje odvjetnike koji procjenjuju potrebu za posebnim zakonom o tržišnom natjecanju na digitalnim tržištima. https://www.legaleraonline.com/news/government-panel-includes-lawyers-to-assess-need-for-separate-law-on-competition-in-digital-markets-852134
[2] Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, 2002. br. 12 IZ 2003.
[3] Ibid
[4] Mehra, A. (2024., 22. ožujka). Indijska vlada i ex-ante propisi. MediaNama. https://www.medianama.com/2024/03/223-why-are-industry-bodies-supporting-ex-ante-regulations-in-india/
[5] Zakon o digitalnim tržištima (“DMA”), Uredba (EU) 2022/1925
[6] Odbor za pravo digitalnog tržišnog natjecanja, **Izvješće Odbora za pravo digitalnog tržišnog natjecanja**, (12. ožujka 2024.), https://prsindia.org/files/parliamentry-announcement/2024-04-15/CDCL-Report -20240312.pdf. Autor: Deveshi Bose, 9 BBA LLB, Pravni fakultet, CHRIST (smatra se sveučilištem), kampus Pune Lavasa
