Natrijev bikarbonat i magnezijev sulfat oporezivi po stopi od 8% usprkos upotrebi kao sirovine

Matangi Traders protiv Joint Commr Ct (Visoki sud u Andhra Pradeshu) U značajnoj presudi, Visoki sud u Andhra Pradeshu bavio se oporezivanjem kemikalija u slučaju Matangi Traders protiv zajedničkog povjerenika za komercijalne poreze. Sud je ispitao primjenjivost poreza na natrijev bikarbonat (soda pepeo) i magnezijev sulfat (Epsom sol) u odnosu na Zakon o porezu na robu i usluge Andhra Pradesh iz 2017. Ključno je pitanje treba li te kemikalije oporezivati ​​po stopi od 8% ili 12%. . Podnositelji peticije, trgovci gore spomenutim kemikalijama, tvrdili su da bi se njihovi proizvodi trebali oporezivati ​​po nižoj stopi od 8%, pozivajući se na GOM br. svrstani pod posebne stavke. U početku su procjeniteljska tijela djelomično prihvatila tu tvrdnju, ali su kasnije revidirala svoje odluke, nametnuvši poreznu stopu od 12%, navodeći da ta roba nije bila obuhvaćena ranijim nalogom. Kao odgovor, podnositelji su uložili žalbu na revizijske naloge kojima je propisana viša porezna stopa. Zamjenik povjerenika za žalbe (CT) u Visakhapatnamu prvotno je presudio u korist podnositelja peticije, dopuštajući žalbe i u skladu s tim revidirajući naloge za procjenu. Međutim, nakon daljnjeg pregleda, Revizijsko tijelo poništilo je ovu odluku, što je dovelo do trenutnog podnošenja peticije pred Visokim sudom Andhra Pradesh. Odvjetnik podnositelja zahtjeva tvrdio je da je priroda robe kao kemikalije ostala nepromijenjena, bez obzira na njihovu upotrebu kao sirovine u proizvodnji. Citirali su presedan iz presude Odsječnog vijeća, tvrdeći da puko korištenje ovih kemikalija kao sirovina nije promijenilo njihovu klasifikaciju kao kemikalija, prema postojećim zakonskim odredbama. S druge strane, učeni vladin zagovornik za komercijalni porez tvrdio je da se roba ne može klasificirati kao kemikalija samo na temelju njezinih kemijskih naziva. Predstavljeni argument bio je da svrha za koju je ta roba kupljena opravdava klasifikaciju kao sirovine, a ne kao kemikalije, čime se opravdava primjena porezne stope od 12%. Sud je procijenio GOMs.No.189 i njegove implikacije na poreznu strukturu. Naglašeno je da je vladina uredba jasno odredila poreznu stopu od 8% na kemikalije koje nisu navedene pod unosom 9 državnog poreznog popisa. Sud je primijetio da ni natrijev bikarbonat ni magnezijev sulfat nisu navedeni pod ovim unosom, stoga spadaju u djelokrug porezne stope od 8%. U svojoj presudi, Visoki sud pozvao se na prethodnu presudu u vezi s natrijevim hidrosulfitom, potvrđujući da svaka kemikalija koja nije uključena u Entry-9 treba podlijegati nižoj poreznoj stopi navedenoj u GOMs.No.189. Sud je zaključio da je kategorizacija robe kao kemikalija bila netaknuta, a njihova uporaba u proizvodnim procesima nije umanjila njihovu klasifikaciju. Kao rezultat toga, sud je prihvatio pismene zahtjeve, poništavajući naloge za reviziju Zajedničkog povjerenika za komercijalne poreze. U presudi je naglašena potreba za dosljednim tumačenjem poreznih klasifikacija kako bi se izbjegla nepotrebna financijska opterećenja za trgovce koji se bave osnovnim kemijskim proizvodima. Na kraju, sudska odluka učvršćuje pravno stajalište da korištenje određenih kemikalija u proizvodnji ne klasificira iste u porezne svrhe, osiguravajući da trgovci u Andhra Pradeshu mogu poslovati prema utvrđenom poreznom okviru bez suočavanja s neopravdanim povećanjem svojih poreznih obveza. Presuda u konačnici nastoji razjasniti i pojednostaviti postupak prijave poreza za kemikalije, potičući pravedno i predvidljivo okruženje za poduzeća u regiji. POTPUNI TEKST PRESUDE/REŠENJA VIŠEG SUDA ANDHRA PRADESH-a Budući da su pitanja pokrenuta u svim ovim zahtjevima ista i rješavaju se ovim zajedničkim nalogom. 2. U svim ovim slučajevima, podnositelji peticije su trgovci natrijevim bikarbonatom (soda pepeo) i magnezijevim sulfatom (Epsom sol). 3. Svi podnositelji peticije, dok se procjenjuju prema Zakonu o porezu na robu i usluge Andhra Pradesh, 2017. [for short “the APGST Act”] je tvrdio da bi stopa poreza na promet ove robe bila 8% na temelju GOM-a br. 189 od 07.02.2005. 4. Procjena je djelomično prihvatila ovu tvrdnju. Međutim, za neke od ovih dobara tražilo se oporezivanje od 12% na temelju toga što nisu obuhvaćeni GOM-om br. 189 od 07.02.2005. Oštećeni navedenim Nalozima o ocjeni, podnositelji su podnijeli žalbe protiv svojih naloga o ocjeni. Zamjenik povjerenika za žalbe (CT), Visakhapatnam prihvatio je tvrdnje podnositelja peticije i odobrio žalbe. Slijedom navedenih naloga, ocjenjivači su revidirali svoje naloge za ocjenu. 5. U toj je fazi Revizijsko tijelo preinačilo odluke u žalbi i, nakon što je saslušalo podnositelje peticije, osudilo je tužitelje i naložilo plaćanje poreza od 12% na promet ove robe. 6. Oštećeni navedenim revizijskim nalozima koji su svi datirani od 08. 2008., podnositelji zahtjeva obratili su se ovom sudu putem ovog skupa pismenih zahtjeva. 7. Smt. Priyanvitha, učeni odvjetnik koji se pojavljuje u ime Sri Vedula Srinivasa, učeni odvjetnik podnositelja peticije tvrdio bi da je Revizijska naredba postupila na temelju toga da je dotična roba korištena kao sirovina za proizvodnju druge robe i kao takva se ne može tretirati kao kemikalije. Tvrdila je da roba ne bi izgubila svoj karakter kemikalija samo zato što je korištena kao sirovina u proizvodnji druge robe i nalaz Revizijskog tijela da bi se priroda robe promijenila iz kemikalija u drugu robu koja ne spada 189 od 07. 02. 2005. ne temelji se na nikakvoj logici ili odredbi zakona. Također bi se oslonila na presudu odjeljenog vijeća bivšeg Visokog sudskog suda, Andhra Pradesh u Hyderabadu, od 07.06.2007., u WPNbr. 87 iz 2007. 8. S druge strane, učeni vladin zagovornik za komercijalni porez , tvrdio bi da se predmetna roba ne može tretirati kao kemikalija samo zato što se također može nazvati svojim kemijskim imenima. Tvrdio je da je Revizijsko tijelo nakon što je ispitalo svrhu za koju je roba kupljena na tržištu zaključila da se s njom treba postupati kao sa sirovinama, a ne kemikalijama. Nadalje tvrdi da nema nedostataka u navedenom obrazloženju i da bi nalog revizijskog tijela trebao biti 9. GOMs.No.189, od 07.02.2005. glasi kako slijedi:- “UPOTREBA POREZA NA PRODAJU SVIH KEMIKALIJA OSIM KALCIJEV KARBID @ 8% DO 30-09-2004-REVIDIRANA OBAVIJEST.
[G.O.Ms.No. 189. Revenue, (CT. II), 7th February, 2005.1
In exercise of the powers conferred by Sub-section (1) of Section 9 of the Andhra Pradesh General Sales Tax Act, 1957 (Act No. VI of 1957), and in partial modification of the orders issued in G.O.Ms.No.1021, Revenue, Dated 13-12-2004, the Governor of Andhra Pradesh hereby directs that the rate of tax on the sale of ‘All Chemicals’ besides “Calcium Carbide’, which are not covered under Entry (9) of Dyes and Chemicals, in the State, shall be at eight paise in the rupee, upto 30-09- 2004 only, under the said Act.
N.S. HARIHARAN,Special Chief Secretary to Government.”
10. This G.O. directs a levy of sale tax @8% on all chemicals which are not covered under Entry-9 which is headed as dyes and A perusal of Entry-9 would show that the goods mentioned above are not enumerated in Entry-9. In a similar situation, a Division Bench of erstwhile High Court of Judicature, Andhra Pradesh at Hyderabad while dealing with the product Sodium Hydro Sulphite had, in the Judgment mentioned above, held that any chemical which is not enumerated in Entry-9 of VI Schedule would fall within the ambit of G.O.Ms.No.189, dated 07.02.2005 and would be taxable @8% only.
11. In view of the above Judgment, it would have to be held that all the goods in question would have to be taxed only @8% as they are chemicals and the usage of these chemicals as raw materials would not detract from the categorisation of these goods as chemicals.
12. Accordingly, these Writ Petitions are allowed setting aside the Revision Orders of the Joint Commissioner (CT) (Legal), Office of the Commissioner of Commercial Taxes, P, Hyderabad dated 22.08.2008. There shall be no order as to costs.
As a sequel, pending miscellaneous petitions, if any, shall stand closed.